Danas, uprkos opipljivom napretku postignutom u stabilizaciji etničkih odnosa I saradnje na političkom nivou, Kosovo ostaje podeljeno društvo sa duboko ukorenjenim međuetničkim predrasudama. Ovakvo stanje namerno ili nenamerno održavaju i podstiču, manje-više, svi akteri u zajednici, dok su strukturalno pomirenje i napori za saradnju ograničeni na građanske inicijative ili manje poslovne grupe (npr. preduzeća). Postoji mnogo faktora koji doprinose i podgrevaju postojeće etničke koflikte na Kosovu. Oni se razlikuju po intenzitetu i uticaju na etničke odnose.
Postoji mnogo istraživanja i radova u ispitivanju uzroka sukoba. Ipak, nije se puno napora uložilo u identifikovanje predrasuda i pogrešnih shvatanja koja opterećuju etničke odnose na Kosovu, a posebno ne u angažovanje u javnom dijalogu usmerenom na njihovu dekonstrukciju. Studija predstavljena u ovom radu teži upravo ka tome – da označi preovlađujuće etničke stereotipe i pokrene otvoreni dijalog koji vodi ka njihovom razumevanju i odbijanju u stvaranju etničkih percepcija.
Istraživanje je sprovedeno na 527 ispitanika, sa područja Severne Mitrovice, Leposavića, Zvečana, Zubinog Potoka, ali i enklave (Štrpce, Gnjilane i Gračanica) sa jedne strane (ukupno 233), Mitrovice i Prištine (ukupno 299) sa druge strane.
3.-Međusobne-percepcije-Srba-i-Albanaca-na-Kosovu
https://kcr-ks.org/wp-content/uploads/2020/04/3.-Međusobne-percepcije-Srba-i-Albanaca-na-Kosovu.pdf